Zadnje novosti
O nama
Židovska općina Zagreb od svojega osnutka, 1806. godine, okuplja i institucionalno predstavlja židovsku zajednicu Zagreba. Do kraja 19. stoljeća narasla je do 3.000 pripadnika, a do 1940. na više od 11.000, što znači da su Židovi činili nešto više od 6 % gradskog stanovništva. Trebalo je nekoliko generacija do zakonskog stjecanja građanske ravnopravnosti (1873.) i postupne socijalne integracije. Židovi se uspješno uključuju u sva područja života, daju svoj udio u modernizaciji i stječu ugled. Razdoblje između dva svjetska rata doba je punog cvata židovske općine, kad aktivno sudjeluje u europskim i svjetskim židovskim organizacijama, ali i u ukupnom prosperitetu grada Zagreba.
U zločinačkom nacističkom projektu uništenja svih Židova koji je prihvatila ustaška Nezavisna država Hrvatska (1941.-1945.) i time dala svoj udio u Holokaustu, zagrebačka židovska zajednica teško je stradala. Do 1941. i donošenja rasnih zakona brojila je gotovo 12.000 pripadnika, a poslije Holokausta jedva 3.000, od čega se polovica 1950-ih godina iselila u Izrael. Židovska imovina, općinska i privatna, oduzeta je u doba ustaškog režima, a ono malo što je preostalo oduzeto je u doba Socijalističke Republike Jugoslavije (1945.-1990.). Nekoć židovske zgrade, danas imaju druge vlasnike, a i namjene. No unatoč gubicima, pa i zaboravu, Židovi su u Zagrebu ostavili snažan i neizbrisiv trag.
Židovska općina Zagreba bila je aškenaška, neološka, s malom ortodoksnom manjinom koje je u dva navrata imala vlastitu općinu (1879.-1906. i 1926.-1941.). Prihvaćala je Sefarde iz Bosne koji se također imali vlastitu općinu (1927.-1941.). Zagreb je bio i središte cionističkog pokreta. Poslije Holokausta preživjeli su pomalo obnavljali život općine, njezine socijalne i kulturne institucije, okupljajući sve: vjernike i ateiste, tradicionaliste i avangardiste. Do rasapa Jugoslavije bila je članicom Saveza jevrejskih općina sa sjedištem u Beogradu, krovne organizacije židovskih općina.
Već 1992. zagrebačka općina inicirala je okupljanje židovskih općina u Hrvatskoj, a 1995. osnovana je Koordinacija općina koja zastupa zajedničke interese devet općina, unapređuje njihovu autonomnost i identitet. Osamostaljenje je potaknulo kulturni rad – izdavaštvo, tribine i znanstvene simpozije, izložbe, brigu za baštinu i koncerte, ali i socijalnu skrb i edukaciju. Današnja zagrebačka Židovska općina nije velika, ima otprilike tisuću članova, ali je aktivna i vitalna. Središte je židovskog života i mjesto okupljanja Židova u Hrvatskoj. U datim okvirima održava tradiciju koju su u sretnijim okolnostima stvarale pređašnje generacije i pređi.
prof.dr. sc. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj
