z rabinova pera

B’’H

Dragi prijatelji, Šalom alehem! Mir, zdravlje i blagoslov svima nama!

Nalazimo se na kraju židovske liturgijske godine i pred nama je mjesec adar II, zadnji mjesec židovskog kalendara, s jednim od najzabavnijih naših blagdana. Ljudi, pred nama je Purim. Ove godine Purim pada u nedjelju, 24.03., odnosno Erev Purim je u subotu, 23.03. po završetku Šabata. Purim, Hanuka i Tiša be-Av označavaju povijesne događaje nakon primanja Tore, koje su talmudski mudraci procijenili kao neophodne za održavanje židovskog identiteta. Purim i Hanuka tako dobivaju status rabinskih blagdana, a Tiša be-Av postaje rabinski post. S obzirom na to svetkovanje sva tri događaja je manje svečano i u manje pojedinosti propisano židovskim zakonom.

Purim je temeljni blagdan koji obilježava povijesnu nezaštićenost Židova i govori o tome kako su perzijski Židovi, premda odani kralju, kao što su uvijek bili odani svakoj zemlji u kojoj su živjeli, te apsolutno nedužni, bili suočeni s proganjanjem i prijetnjom totalnog zatiranja samo zato što su bili drugačiji od ostalih i kako ih je spasila odvažnost jedne žene (Estere) uz niz sretnih podudarnosti. Zbog tih sretnih podudarnosti Knjiga o Esteri (Megilat Ester) je jedina knjiga TaNaHa (židovske biblije), uz Pjesmu nad pjesmama, u kojoj ne piše B-žje ime, točnije kako kaže naša tradicija, ono je sakriveno. Blagdan doziva u sjećanje događaje koji su se dogodili židovskom narodu u Babilonskom izgnanstvu (Galut Bavel) od oko 500. god.pr.n.e., koji su opisani u Knjizi o Esteri, po kojoj je Haman, zli upravitelj javnih poslova u velikom Perzijskom carstvu, uvjerio svog lakovjernog kralja Ahašveroša da su njegovi židovski podanici na čelu s Mordehajom opasni za njegovo kraljevstvo zbog svojih posebnih zakona i običaja. Haman je čak bio spreman kralja obeštetiti zbog novčanog gubitka koje bi kralj pretrpio prilikom likvidacije cijelog židovskog naroda. Kralj je, odbivši Hamanovu ponudu za novčanom odštetom, pristao da se cijeli židovski narod pobije i da se njihova imovina zaplijeni, ali je to spriječila njegova najdraža žena, kraljica Estera, koja je zapravo bila Židovka pravog imena Hadasa. Ta priča o opasnosti i spasenju, kao iz Tisuću i jedne noći, oživljava se s veseljem, maskama, hranom i vinom s obavezom da se svatko od nas mora dovesti u stanje svijesti kao da on osobno sudjeluje u tim događajima. To uključuje i obavezu i da se moramo napiti do te mjere da ne možemo razlikovati dobro od zla, odnosno dobrog Mordehaja od zlog Hamana. Ljudi me često pitaju da li Židovi smiju piti alkohol. I ja im uvijek odgovaram, ne da smiju nego i moraju prilikom posvećivanja Šabata i blagdana (Kiduš), a i na njihovo iznenađenje nastavljam da imamo blagdan, istina rabinski, kada bi se morali i napiti. Postavljam pitanje, koja to druga vjera sadrži blagdan kad se od čovjeka traži da se mora napiti? I još ima ljudi koji to odbijaju pravdajući se da nisu dovoljno pobožni.

Želim naglasiti da je to B-gu i ljudima koji znaju jedna od najduhovnijih micvot, a s tim i jedna od najdražih. Netko je primijetio da je ugođaj hodočasnih blagdana (Pesaha, Šavuota i Sukota) radost, a ugođaj Purima zabava. U životu ima mjesta i za jedno i za drugo. Talmud nas uči da kad počne mjesec adar treba povećati radost. Adar je zapravo židovski mjesec dobre sreće, a vrijeme Purima je najradosnije doba cijele godine. Astrološki znak adara je riba, a ribe su simbol plodnosti i blagoslova. Nalazimo se u mjese- cu adaru II, 13-tom mjesecu židovskog kalendara. Ova godina je prestupna (šana meuberet, što doslovno znači trudna godina) i ima dva mjeseca adara, te Purim slavimo u drugom adaru, jer se Purim slavi 30 dana prije Pesaha.

Ove godine Purim pada u nedjelju, 24.03./ 14. adara II 5784., a Erev Purim u subotu na Mocei Šabat, nakon završetka Šabata, kada čitamo Megilat Ester (Knjigu ili svitak o Esteri). Nakon otvaranja svitka i čitanja Svitka te obračuna s Hamanom i njegovim pristašama spuštamo su u Klub gdje ćemo uz vino i tradicionalna purimska jela proslaviti Purim. Kao uvod u Purim i čitanje Megilat Ester na Erev Purim držimo Esterin post. Ali kako ove godine Erev Purim pada na Šabat kada se ne smije postiti, Esterin post se premješta u četvrtak,

21.03./ 11. adara II. Post počinje zorom u 4.22, a završava nešto prije mraka u 18.41. Tijekom mjeseca ožujka prema našem običaju ćemo u Maloj školi Judaizma proučavati Knjigu o Ester i propise o Purimu. Ovaj mjesec s pravom vrijedi da je to mala škola, ali za velike ljude, jer ćemo kao pripremu za Purim učenje raditi uz čašu vina. Znam da većina nas misli da su glavne purimske micve da se čovjek poslije čitanja Megilat Ester raduje, maskira i zabavlja pijući vino na zabavi, sve dok ne zaboravi razliku između dobrog Mordehaja i zlog Hamana,

ali srećom to nije istina. Postoje četiri micve kojima su nam talmudski mudraci željeli ukazati na vrijednosti Purima. One su: Čitanje Megilat Ester (Esterinog svitka), Mišloah Manot (slanjem poklona u obliku hrane prijateljima), Matanot La’evjonim (darivanjem siromašnih novcem i hranom) te blagdanski ručak. Na posebnom listu sam naveo sve micvot i običaje za Purim. Na sam dan Purima za ručak se jedu tradicionalna jela: kreplah juha i hamantašen (Hamanove uši), gdje nas fila sakrivena u jelima podsjeća na skrivenu B-žju prisutnost u svakodnevnom životu . Ove četiri micve nam ukazuju da je Purim vrijeme posebne ljubavi i prijateljstva između Židova, vrijeme brige jednih za

druge i vrijeme za pomoć, vrijeme stvaranja jedinstva među nama, vrijeme zajedništva. To su temelji na kojima bi se trebala graditi svaka zajednica, posebno židovska, i na kojima bi trebala stajati i naša Općina. Ne zaboravimo, Purim nije niti praznik vina niti židovski fašnik, nego je prvenstveno praznik jedinstva židovskog naroda, jedinstva naše zajednice, jedinstva naše Općine. Židovi su nažalost malo puta u svojoj povijesti bili jedinstveni i talmudski rabini uvijek ističu dva događaja kada smo disali kao jedan, Objavu na Sinaju (Matan Tora) i događaje Purima. Svaki židovski praznik karakterizira određeno transformacijsko iskustvo koje nam je neophodno za oblikovanje nas samih i kao zajednice i kao pojedinaca. Transformacijsko iskustvo koje nam daje Purim je pronalaženje i prepoznavanje skrivenog Božjeg lica (Hester panim) u svakodnevici i ljubavi koja nas spaja međusobno, te da nam jedino naše jedinstvo garantira sretnu budućnost. Zato Vas u subotu 23.03.2024./ 13. adara II 5784. nakon večernje službe koja počinje nakon izlaska Šabata u 19.00 pozivam na čitanje Megilat Ester (Esterinog svitka) da zajedno otkrijemo ono sakriveno u njemu. Ne zaboravite donijeti razne proizvodače buke kao čegrtaljke, zviždaljke, poklopce šerpi ili bilo što čime možete stvoriti

buku i na taj način ćete osobno sudjelovati u purimskim događajima i tako pomoći, kako našim precima u one dane, tako i nama samima u ove dane, da se riješimo zlog Hamana i njegovih pomagača. Najveći i najoriginalniji proizvođači buke će biti posebno nagrađeni. Također radosti čitanja i užitak otkrivanja Megile može doprinijeti i prikladna odjeća ili frizura. Dovoljan je i samo mali modni detalj ili krinka. Jedino Vas molim da nas poštedite bengalki i ostalih pirotehničkih sredstava. Znam da imate dobre namjere, ali sinagoga ipak nije sportsko borilište. Ali želim naglasiti da maskiranje nije obavezno i da su svi dobro došli u onome u čemu se osjećaju najugodnije. I nakon Purima ćemo zadržati dobro raspoloženje i od 25.03.2024. (15. adara II) kada ćemo prema tisućugodišnjoj židovskoj praksi početi zajedničke pripreme za Pesah.

Već skoro 2500 godina Židovi širom svijeta se okupljaju na Erev Purim i sam dan Purima u sinagogama da čuju Megilat Ester (Knjigu o Esteri) i da maskirani proslave blagdan uz crno vino i jelo, darivajući jedan drugog. Većina nas na sve to gleda kao na veseli događaj i priliku za dobru zabavu, što maske, vino, hrana i slatkiši sigurno garantiraju, i vjerojatno se, ili barem neki od nas, ipak pitamo kakve to veze ima s nama danas. Što nama danas govore događaji Purima?

Je li poruka kraljice Ester aktualna i danas? Suočavajući se s velikim porastom antisemitskih incidenata širom svijeta, ako pažljivo poslušamo

poruku Purima, vidjet ćemo da nas Purim uči kako da mu odgovorimo. Megilat Ester opisuje kako je židovski narod bio prestravljen suočavajući se s opasnošću sigurnog istrebljenja. Hamanova mržnja, kao i mržnja njegovih istomišljenika, nadvila se nad naš narod kao crni oblak. Kralj Ahašveroš (tadašnja vlast) je kazao Hamanu da s našim narodom učini kako ga je volja, bez obzira na moguću štetu koju će njegovo kraljevstvo pretrpjeti. Haman šalje pismo s kraljevim pečatom s dozvolom svim narodima kraljevstva (127 provincija) da unište, pobiju i opljačkaju sve Židove, mlado i staro, žene i djecu. U takvim okolnostima sva nada nestaje. Ako pogledamo našu turbulentnu prošlost vidjet ćemo da je puno puta svijet bio spreman riješiti se Židova. Koliko li su se samo puta spremali baciti nas u more, terorizirati nas, kompletno uništiti, čak i djecu u kolijevkama. Ali bez obzira što se dogodilo ili se događa, bez obzira gdje nas život odnese, židovski narod, svaki Židov, zna da nikad nije sam, jer svatko od nas je dio židovskog naroda, naroda koji ima jedinstvenu ulogu u povijesti čovječanstva. Svatko od nas također treba znati da je Bog uz nas, pažljivo nas prati i zato nikad ne smijemo izgubiti nadu i vjeru. Često u svakodnevnom životu želimo vidjeti B-žju prisutnost, želimo vidjeti Njegovu ruku i u nemogućnosti toga osjećamo očaj te stoga preispitujemo sebe, svoju tradiciju, čak i samo postojanje B-ga.

Ljudski je žuditi za jasnom slikom, za očiglednim Božjim prisustvom. Kada u svijetu oko nas vidimo da se događaju stvari koje ne razumijemo, često se pitamo gdje je B-g, i ako postoji, zašto dopušta toliko zla. I zato osjećamo kao da se B-g povukao , da je ,,sakrio“ svoje lice, svoju prisutnost. Ali čitava naša tradicija nas uči da iza cijele te zbunjenosti i konfuzije postoji B-žji plan. B-g nas vodi i židovski narod će preživjeti. Mi ćemo preživjeti. To je poruka Purima, to je poruka koju kraljica Estera upućuje svim generacijama židovskog naroda, to je poruka koju upućuje i nama danas. Postoje mračna vremena kada osjećamo kao da je Bog sakrio svoje lice. Uostalom On je to i najavio u Tori govoreći da kad Mu židovski narod okrene leđa (prestane držati micvot), On će sakriti svoje lice. Megilat Ester je jedina knjiga u židovskoj bibliji (Tanahu) gdje se Božje ime zato ne pojavljuje. Ne moramo uvijek vidjeti B-žju ruku u svom životu, ali židovska tradicija drži da nas Šehina (Njegova prisutnost) vodi. Čitav svijet, posebno nacisti, nije mogao zamisliti da će nakon šest milijuna ubijenih u Holokaustu, uništenih židovskih zajednica Evrope, jednog dana Židovi hodati ulicama Jeruzalema i vlažiti kamenje Kotela svojim suzama. Riječi židovskog kreda ,,Šema Israel“ su

održale kako pojedince, tako i čitave generacije Židova. Zato si ne možemo priuštiti luksuz da odustanemo od sebe samih. Nikad ne smijemo izgubiti nadu, bez obzira na okolnosti. Umjesto toga, prigrlimo Esterine riječi. Kraljica Ester nam je rekla što moramo učiniti, dala nam je recept za preživljavanje židovskog naroda. Zatražila je da se ujedinimo, prestanemo pozljeđivati jedni druge i da se okupimo u zajedničkoj molitvi. Purim je vrijeme kada trebamo osjećati ponos što pripadamo židovskom narodu. Dok kontempliramo o porastu antisemitizma, mržnje i prijetnjama Izraelu, zastanimo i zamislimo se za trenutak. Osvrnimo se na našu prošlost i vidjet ćemo da smo se i prije suočavali s okrutnim neprijateljima. Pretrpjeli smo pogrome, inkviziciju, križare, Holokaust i terorističke ubilačke napade, kao i osudu cijelog svijeta. Mnogi su nas pokušali uništiti, oni su nestali, a mi smo još uvijek ovdje nastavljajući pričati našu jedinstvenu priču. Kako Werner Keller donosi u svojoj poznatoj ,,Povijesti Židova“, jednom je Friedrich Veliki upitao svoje teologe i znanstvenike: ,,Možete li mi navesti jedan jedini neopovrgnuti dokaz egzistencije Boga?“. Jean Baptiste du Boyer, Marquis d’Argeus mu je kao iz topa odgovorio: ,,Dakako, Vaše Visočanstvo,

Židovi!“. Zato ponavljam da nikad ne smijemo izgubiti nadu, a riječi kraljice Ester Mordehaju: ,,Hajde i sakupi sve Židove!“ moraju postati dio našeg bića.

Moramo prići jedan drugome s ljubaznošću, donijeti promjene u životu drugih, makar s ljubaznom riječju ili samo osmijehom, postati jedno tijelo.

Izgovorimo molitve zajedno i ustanimo za židovski narod. Zajedno možemo tugu pretvoriti u radost, a mrak u svjetlo. Za kraj mali kviz. Kao i uvijek, nagrada za točan odgovor je boca košer vina: 1. Što znači ime Ester? Koje je njeno židovsko ime? 2. Zašto postimo za Esterin post? 3. Koliko vremena traju događaji opisani u Knjizi o Ester? 4. Po čemu se Knjiga o Ester razlikuje od svih ostalih knjiga u Tanahu (Bibliji)? 5. Značenje imena Purim? 6. Zašto Purim slavimo 14-tog i 15-tog dana mjeseca Adara? Pitanja su stvarno lagana i zato se traže kompletni odgovori. Dovoljno je samo pažljivo pročitati Knjigu o Esteri ili doći na moje predavanje o Purimu koje ću kao uvertiru za proslavu blagdana Purima održati u okviru KD Šalom M. Freibergera u utorak 19.03. u 19.00 u Auditoriju Općine. Također na Purim micva je smijati se. Smijeh nam pomaže da u životu ne uzimamo pogrešne stvari preozbiljno. Kao nekakva vrsta lakmus papira. Zato ćemo i svaki stvarno dobar vic nagraditi.

PURIM SAMEAH / RADOSTAN PURIM

Vaš rabin Luciano Moše Prelević